Sa prve linije
Sa prve linije borbe protiv nasilja nad ženama
dr Lucija Hristov Mitić, Dom zdravlja Niš
Od kako je pre pet godina formiran, Tim za pomoć ženama žrtvama nasilja niškog Doma zdravlja, entuzijazam njegovih članova i uspeh u radu pomogli su žrtvama porodičnog nasilja ali i uputili mnoge zdravstvene ustanove širom Srbije ka Nišu. Ovaj tim čine izabrani lekar, psiholog, socijalni radnik i ginekolog, a njegovim radom koordiniše dr Lucija Hristov Mitić, specijalistkinja opšte medicine.
,,Svaka vest o ženi koja nastrada od nasilja u porodici razumljivo prouzrokuje šok javnosti i preispitivanje odgovornosti svih društvenih aktera za prepoznavanje rizika i blagovremenu zaštitu žrtava” - ističe dr Lucija Hristov Mitić. “Sa druge strane, mi smo skoro mogli da čujemo priču žene koja je ceo život provela u braku svakodnevno trpeći od svog muža sve oblike nasilja, od psihološkog i ekonomskog, do fizičkog, ne nalazeći drugog izlaza osim trpljenja do njegove smrti, uprkos činjenici da su članovi šire porodice i lokalne zajednice bili sasvim svesni nasilja kojem je izložena decenijama. Mi se trudimo da ženama koje trpe nasilje uvek budemo potencijalni izlaz iz situacije u kojoj se nalaze, da žrtvi ostavimo otvorena vrata, nezavisno od toga da li je smogla snage da se otvori prilikom svoje prve posete lekaru, da ona zna da će biti saslušana i treći i peti put kad dođe”.
Koleginica kolegama :
- Žrtva rodno zasnovanog nasilja automatski po prepoznavanju simptoma nasilja dobija status urgentnog slučaja, baš kao što bi to u drugim okolnostima bio slučaj sa, na primer, infarktom ili drugim urgentnim stanjem.
- Ako procenite da je žena ugrožena, odmah pozovite policiju da preuzme slučaj.
- Ženu ne treba maltretirati ili je čak izlagati sekundarnoj viktimizaciji: uredna, ažurna evidencija dozvoljava procenu rizika bez dodatnog opterećivanja žrtve.
- Rizik od nasilja se može i treba proceniti pre razgovora sa žrtvom, koja možda ne želi da razgovara sa policijom: „Pričala sam sa lekarom, to je moje pravo!“.
- Male greške žrtvu mogu samo da „zatvore“, da je oteraju od pomoći.
- Osoba koja ovo radi u vašoj zdravstvenoj ustanovi, ne rukovodilac, nego koordinator - mora da bude senzibilisana prema fenomenu nasilja, inače nema šanse da svoje kolege uvede u temu i odgovornosti.
- Sudijama objasniti da na suđenja ne zovu lekare jer oni nisu svedoci nasilja ni veštaci, oni su samo zabeležili medicinsku sliku u momentu pregleda.
- Kada nam na predavanja dođe profesorska sudske medicine, pokaže nam slike pretučenih žena, i obavezno spomene član 194 Zakona koji nas obavezuje da prijavimo nasilje. Ako saznamo a ne prijavimo stavljamo se na stranu zlostavljača, pa snosimo i odgovarajuće sankcije kao i on.
- Odgovornost je na prvom mestu, ne zaboravite da mi radimo pod lupom, pod budnim okom što pacijenata, što inspekcija, ali i pored toga što smo jako opterećeni, ipak mirno spavamo.
- Jasno je da nam treba i više lekara, više obuka i edukacija, više i aparata da bismo smanjili opterećenje po lekaru. Više vremena po pacijentu znači da pored toga što leči, lekar više može i da spreči.
Plan i precizna procedura:
Prva stvar koju je bilo neophodno učiniti odmah po formiranju tima jeste uspostavljanje jasne i sveobuhvatne procedure, svojevrsnog algoritma za reagovanje svakog člana tima kada god da se susretne sa pacijentkinjom sa simptomima pretrpljenog nasilja. Bilo je neophodno da podignemo svest naših lekara ali i unapredimo njihovu edukaciju o temi koja po mnogo čemu odskače od uobičajenih zahteva struke – ističe koordinatorka Tima za pomoć ženama žrtvama nasilja niškog doma zdravlja.
Ceo naš tim je obučen i obavezan da popuni protokol kad uoče pacijentkinju koja je žrtva nasilja. Mi činimo i više od zakonskog minimuma, koji ne zahteva i prijave lakih telesnih povreda, što našim radom i procedurama ipak obuhvatamo. Šta više, protokol o međusektorskoj saradnji na nivou Grada Niša nas obavezuje da prijavljujemo čak i slučajeve u kojima identifikujemo psihološko nasilje.
Kada se žena javi lekaru, prvo se saniraju akutne povrede, ali ako postoje ožiljci, modrice koje su starije - to mora da se zabeleži, jer ako ima i starih modrica, to može biti indikacija nasilja pretrpljenog i pre desetak dana.
Obrazac, odnosno matricu istovetnu onoj koju propisuje Ministarstvo zdravlja, mi popunjavamo i dostavljamo policiji na dalje postupanje. Veoma je važno, i neophodno kao preduslov za rad svih aktera uključenih u borbu protiv nasilja nad ženama, voditi detaljnu i ažurnu evidenciju. Naše prijave, odnosno protokol se nikome ne daje, već se čuvaju kod naše glavne sestre. Mi smo to smatrali veoma važnim jer ako nas sutra pozovu iz tužilaštva, znamo da svaki obrazac stoji u kartonu pacijenta.
Nezavisno od toga, ceo naš tim je obučen i obavezan da popuni protokol kad uoče pacijentkinju koja je žrtva nasilja: i specijalista u urgentnom centru, i hirurg, i oftamolog, svi – subotom, nedeljom, svaki od dežurnih lekara.
Svake godine evidentiramo i prijavimo policiji nešto više od 30-ak slučajeva nasilja nad ženama – našim pacijentkinjama iz gotovo 40 različitih ambulanti i centralnog Doma zdravlja.
Jasnija slika
U želji da još bolje istražimo stavove koji bi nam pomogli da bolje obavljamo naš deo posla, još 2014. godine smo sproveli i istraživanje učestalosti i stavova pacijenata prema rodno-zasnovanom nasilju. U anonimnoj anketi, koja je po našim saznanjima prvi takav pokušaj istraživanja u Nišu i niškom okrugu, ukupno 238 žena dalo nam je bolju sliku o rasprostranjenosti rodno-zasnovanog nasilja, njihovim stavovima i informisanosti o mogućnostima za pomoć u slučaju nasilja.
Naš rad se ne ograničava na prostor unutar zdravstvenih ustanova. Istražujući bezbednost na nivou celog grada, u saradnji sa našom kancelarijaom za rodnu ravnopravnost realizovali smo i anketu o mestima u Nišu koja žene smatraju nebezbednim i otkrili niz teritorijalnih rizika: tvrdjava nema svetla, Voždova ulica nema semafora uprkos dve osnovne i dve srednje škole, Čairski park ima previsoko rastinje, itd. Sva ova mesta su mapirana, slikana a zatim i sanirana na adekvatan način: osvetljena, uređena, uvedena saobraćajna signalizacija, tako da možemo reći da timski rad ne prestaje unutar jedne institucije.
Dom zdravlja u Nišu od 2012. godine kontinuirano radi na edukciji zaposlenih. Zaštitnik građana proglasio ga je 2014. godine za najbolji u Srbiji u pogledu primene protokola o postupanju u slučajevima porodičnog nasilja.
Upravo kontinuirana edukacija od velike je važnosti za jačanje kapaciteta zdravstvenog sektora Odgovor zdravstvenog sektora na rodno zasnovano nasilje, Vodič za zdravstvene radnike/ce je priručnik namenjen profesionalcima u zdravstvu, nastao s ciljem da im pruži neophodna znanja i veštine zahvaljujući kojima mogu da prepoznaju ženu koja je pretrpela nasilje, da joj pruže odgovarajuću medicinsku zaštitu, adekvatno dokumentuju nasilje i njegove posledice odnosno da procene životnu ugroženost žene koja je pretrpela nasilje i upute je na institucije spremne da joj pruže dalju pomoć i podršku. Ovaj priručnik, zdravstvenim radnicima daje veoma jasne i praktične odgovore na veliki broj pitanja koja sebi često postavljaju, a tiču se pre svega njihove uloge u postupanju i brizi o ženama koje su preživele rodno zasnovano nasilje. Ministarstvo zdravlja, UNFPA kancelarijau Srbiji i Centar za promociju zdravlja žena sarađivali su na izradi ovog priručnika ali u organizaciji osnovnih i naprednih treninga zdravstvenog sektora na kojima je upravo ovaj vodič bio jedan od korisnih izvora informacija. Naime, 140 zdravstvenih radnika/radnica i saradnika/ca do sada je prošlo treninge trenera o rodno zasnovanom nasilju, i to iz ustanova i zavoda za javno zdravlje Zlatiborskog, Nišavskog, Borskog, Šumadijskog, Topličkog i Beogradskog okruga.
Samo od početka 2018. godine:
- Trening timovi iz Niša, Zaječara i Kragujevca organizovali su edukacije koje je prošlo između 450 – 500 učesnika i učesnica.
- Dve ustanove akreditovale su svoje obuke u Zdravstvenom savetu Srbije.
- DZ Sopot organizovao je čak tri obuke od početka 2018.
- 5 zdravstvenih ustanova koje nisu imale funkcionalne timove, formirale su nove ili reaktivirale postojeće timove
- Akreditovani trening Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut” prošlo je 70 učesnika i učesnica u sklopu sekcije socijalne medicine Srpskog lekarskog društva i za predstavnike zavoda za javno zdravlje.
- IJZ takođe pruža metodološku pomoć drugim timovima koji su prošli obuku da sačine predlog za kontinuiranu medicinsku edukaciju na temu nasilja, i distribuira edukativne materijale mreži za javno zdravlje.