16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama

25. novembar – 10. decembar

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je globalna kampanja, koja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava se 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava. Kampanja "16 dana" obuhvata nekoliko važnih međunarodnih datuma: 


 Zene sa invaliditetom25. novembar, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

25. novembar proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku    feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981.godine. Na           sastanku su žene   govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, te nasilju koji   žene trpe pod režimima,   uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. 25. novembar je   odabran kao dan sećanja na sestre   Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio   diktator Rafael Truhiljo u Dominikanskoj republici   1960. godine. Vest o ubistvu sestara Mirabel, koje su   bile aktivistkinje i simbol otpora prema režimu Truhilja,   razbesnela je narod i ubrzo dovela do pada   Truhiljovog režima. Sestre Mirabel postale su simbol nacionalnog i   feminističkog otpora. 
 

1999. godine Ujedinjene Nacije su službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv   nasilja nad   ženama. Boja kampanje je narandžasta, kao optimistična boja koja označava nadu u svetlu   budućnost žena i   devojčica koje su izložene nasilju. Tokom 16 dana aktivizma, Ujedinjene nacije   udružene sa nevladinim  organizacijama i građanima, širom sveta preduzimaju akcije kojima bi se   podigla vidljivost problema i mobilisale  zajednice u sprečavanju i suzbijanju nasilja. 

1. decembar - Svetski dan borbe protiv AIDS-a - označava početak prve godišnje kampanje održane   1988.  godine, a koja je bila usmerena na širenju svesti o HIV/AIDS i traženje podrške za razvoj   programa koji su usmreni   na prevenciju. 1. decembar je prilika da se ljudi širom sveta uključe u borbu   protiv HIV, da iskažu podršku osobama   koje žive sa HIV/AIDS i sete se onih koji su umrli od bolesti   povezanih sa AIDS. 

3. decembar - Međunarodni dan osoba sa invaliditetom proglašen je 1992. godine, Rezolucijom   Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 47/3. Cilj obeležavanja ovog dana je da se istakne potreba za unapređenjem prava osoba sa invaliditetom u svim oblastima društvenog, ekonomskog i kulturnog života i da se poveća svest o njihovom položaju. 

Na temelju rada tokom mnogo decenija u ovoj oblasti, Ujedinjene nacije su 2006. godine usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom.  

6. decembar - obeležava se godišnjica Montrealskog masakra kao sećanje na 6. decembar 1989. kada je 25-godišnjak, Marc Lepine, naoružan poluautomatom i noževima pucao u 28 ljudi - ubivši 14 žena, a ranivši još 10 žena i četiri muškarca, na kanadskom univerzitetu École Polytechnique. Masakar je započeo tako što je upako u učionicu u kojoj je razdvojio ženske i muške studente. Uz povike da je anti-feminista i da je feminizam uništio njegov život, pucao je u svih devet žena u prostoriji, ubivši njih šest. Potom je nastavio da puca po ostalim prostorijama škole, ciljajući žene. Nakon izvršenog masakra, Lepine je izvršio samoubistvo, a iza njega je ostala oproštajna poruka u kojoj je bila lista od 19 žena iz Kvebeka, za koje je Lepin smatrao da su feministkinje i verovatno planirao da ubije. 

Ženske grupe širom zemlje organizovale su javna okupljanja, marševe i komemoracije. Inicirana je podrška za obrazovne programe kojima bi se stalo na kraj nasilju nad ženama. 1991. godine Kanadska vlada je proglasila 6. decembar Nacionalnim danom sećanja i akcije protiv nasilja nad ženama. 1993. godine organizacija pod nazivom Koalicija 6. decembra osnovala je fond za žene koje su pokušale da se izvuku iz situacija nasilja i osiguraju za sebe i decu sigurniju sredinu. 1993. pokrenuta je i kampanja pod nazivom “Nulta tolerancija” koja je ponudila muškarcima priliku da pokažu solidarnost sa ženama u borbi protiv nasilja. Nakon masakra nekoliko majki žrtava pokrenulo je grupu koja se borila za ograničenje zakona o dozvoli nošenja oružja i upozorava na kontinuirano nasilje nad ženama.

10. decembar - Međunarodni dan ljudskih prava - 10. decembra 1948. vlade su priznale ljudska prava svih na "život, slobodu i sigurnost...bez ikakvih razlika", prilikom potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Ovaj datum je prekretnica u savremenoj istoriji kada su se nacije sveta udružile kako bi jednom i zauvek stale na kraj genocidu nastalom za vreme Drugog svjetskog rata. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima jedan je od prvih značajnijih dostignuća Ujedinjenih nacija koji kao dokument predstavlja osnovnu filozofiju pravno obavezujućih međunarodnih instrumenata nastalih nakon 1948. godine. 
 

 

Podelite na društvenim mrežama: