16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama
25. novembar – 10. decembar
16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je globalna kampanja, koja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava se 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava. Kampanja "16 dana" obuhvata nekoliko važnih međunarodnih datuma:
25. novembar, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
25. novembar proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981.godine. Na sastanku su žene govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, te nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. 25. novembar je odabran kao dan sećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Truhiljo u Dominikanskoj republici 1960. godine. Vest o ubistvu sestara Mirabel, koje su bile aktivistkinje i simbol otpora prema režimu Truhilja, razbesnela je narod i ubrzo dovela do pada Truhiljovog režima. Sestre Mirabel postale su simbol nacionalnog i feminističkog otpora.
1999. godine Ujedinjene Nacije su službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Boja kampanje je narandžasta, kao optimistična boja koja označava nadu u svetlu budućnost žena i devojčica koje su izložene nasilju. Tokom 16 dana aktivizma, Ujedinjene nacije udružene sa nevladinim organizacijama i građanima, širom sveta preduzimaju akcije kojima bi se podigla vidljivost problema i mobilisale zajednice u sprečavanju i suzbijanju nasilja.
1. decembar - Svetski dan borbe protiv AIDS-a - označava početak prve godišnje kampanje održane 1988. godine, a koja je bila usmerena na širenju svesti o HIV/AIDS i traženje podrške za razvoj programa koji su usmreni na prevenciju. 1. decembar je prilika da se ljudi širom sveta uključe u borbu protiv HIV, da iskažu podršku osobama koje žive sa HIV/AIDS i sete se onih koji su umrli od bolesti povezanih sa AIDS.
3. decembar - Međunarodni dan osoba sa invaliditetom proglašen je 1992. godine, Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 47/3. Cilj obeležavanja ovog dana je da se istakne potreba za unapređenjem prava osoba sa invaliditetom u svim oblastima društvenog, ekonomskog i kulturnog života i da se poveća svest o njihovom položaju.
Na temelju rada tokom mnogo decenija u ovoj oblasti, Ujedinjene nacije su 2006. godine usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom.
6. decembar - obeležava se godišnjica Montrealskog masakra kao sećanje na 6. decembar 1989. kada je 25-godišnjak, Marc Lepine, naoružan poluautomatom i noževima pucao u 28 ljudi - ubivši 14 žena, a ranivši još 10 žena i četiri muškarca, na kanadskom univerzitetu École Polytechnique. Masakar je započeo tako što je upako u učionicu u kojoj je razdvojio ženske i muške studente. Uz povike da je anti-feminista i da je feminizam uništio njegov život, pucao je u svih devet žena u prostoriji, ubivši njih šest. Potom je nastavio da puca po ostalim prostorijama škole, ciljajući žene. Nakon izvršenog masakra, Lepine je izvršio samoubistvo, a iza njega je ostala oproštajna poruka u kojoj je bila lista od 19 žena iz Kvebeka, za koje je Lepin smatrao da su feministkinje i verovatno planirao da ubije.
Ženske grupe širom zemlje organizovale su javna okupljanja, marševe i komemoracije. Inicirana je podrška za obrazovne programe kojima bi se stalo na kraj nasilju nad ženama. 1991. godine Kanadska vlada je proglasila 6. decembar Nacionalnim danom sećanja i akcije protiv nasilja nad ženama. 1993. godine organizacija pod nazivom Koalicija 6. decembra osnovala je fond za žene koje su pokušale da se izvuku iz situacija nasilja i osiguraju za sebe i decu sigurniju sredinu. 1993. pokrenuta je i kampanja pod nazivom “Nulta tolerancija” koja je ponudila muškarcima priliku da pokažu solidarnost sa ženama u borbi protiv nasilja. Nakon masakra nekoliko majki žrtava pokrenulo je grupu koja se borila za ograničenje zakona o dozvoli nošenja oružja i upozorava na kontinuirano nasilje nad ženama.
10. decembar - Međunarodni dan ljudskih prava - 10. decembra 1948. vlade su priznale ljudska prava svih na "život, slobodu i sigurnost...bez ikakvih razlika", prilikom potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Ovaj datum je prekretnica u savremenoj istoriji kada su se nacije sveta udružile kako bi jednom i zauvek stale na kraj genocidu nastalom za vreme Drugog svjetskog rata. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima jedan je od prvih značajnijih dostignuća Ujedinjenih nacija koji kao dokument predstavlja osnovnu filozofiju pravno obavezujućih međunarodnih instrumenata nastalih nakon 1948. godine.